- Detalji
Uključivanje potomaka južnoameričkih Hrvata u rad Ureda europarlamentarnoga zastupnika Davora Ive Stiera izazvalo je znatan interes u javnosti. Protumačeno je, uz ino, kao poticaj trećoj generaciji hrvatskih iseljenika na povratak u Hrvatsku. (M. Curać)
- Detalji
U hrvatskoj historiografiji i filologiji malo je istraživača koji su svojim otkrićima izazvali toliko pozornosti i preispitivanja ustaljenih spoznaja kao dominikanac i povjesničar dr. sc. Stjepan Krasić. U svojim knjigama „Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću“te „Počelo je u Rimu“, kao i u nizu javnih nastupa, dr. Krasić iznio je niz teza koje – bez pretjerivanja – mijenjaju dotadašnje shvaćanje povijesti hrvatskoga jezika, njegove afirmacije i međunarodnog položaja. (D. Dijanović)
- Detalji
Zapaženu međunarodnu konferenciju o posljedicama komunističkoga prevrata 1945. godine u Hrvatskoj i drugim zemljama današnje srednje i istočne Europe ugostio je krajem rujna Institut »Ivo Pilar« u Zagrebu. Jedan od organizatora skupa bio je i dr. Josip Mihaljević, zamjenik ravnatelja Hrvatskoga instituta za povijest i povjesničar koji se profilirao kao jedan od vodećih stručnjaka za hrvatsku povijest u razdoblju komunističke Jugoslavije. (M. Erceg, GK)
- Detalji
Povjesničar i publicist Anđelko Mijatović pripada onom krugu hrvatskih znanstvenika koji su svojim djelovanjem nastojali rasvijetliti mnoge važne i dugo zanemarivane ili prešućivane stranice hrvatske povijesti. (D. Dijanović)
- Detalji
O Srednjoj Europi stoljećima se vode rasprave – gdje počinje, gdje završava, i koje su njezine glavne značajke. Hrvatska je pritom često smještana na rubne točke različitih kulturnih i političkih zona: dok je danas gotovo „normalno“ čuti kako nas se ubraja u Balkan, povijesna iskustva i intelektualne rasprave svjedoče o snažnoj ukorijenjenosti Hrvatske u srednjoeuropski krug. Upravo tim pitanjem bavi se knjiga Srednja Europa očima hrvatskih intelektualaca u 20. stoljeću, čiji su autori Domagoj Tomas, izvanredni profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Osijeku, i Tomislav Kardum s Hrvatskog instituta za povijest. (D. Dijanović)
- Detalji
Na temelju četverogodišnjega istraživanja arhiva u Beogradu i šire, dr. sc. Tihomir Rajčić u svojoj novoj knjizi Krivnja Srbije za Prvi svjetski rat rekonstruira mrežu srpskoga državnog terorizma, koja je izravno vodila do sarajevskoga atentata i eskalacije sukoba 1914. godine. (D. Dijanović)
- Detalji
Razgovaramo s dr. sc. Domagojem Vidovićem, jezikoslovcem, onomastičarom i etimologom te voditeljem Odjela za onomastiku i etimologiju u Institutu za hrvatski jezik. Riječ je o znanstveniku i publicistu koji već desetljećima sustavno proučava i popularizira hrvatsku jezičnu i kulturnu baštinu, a osobitu pozornost posvećuje rubnim hrvatskim prostorima, gdje se najjasnije očituje višeslojnost i bogatstvo nacionalnoga identiteta. (D. Dijanović)
- Detalji
Umro je umirovljeni general Ante Roso. Bit će pokopan u Francuskoj, a na posljednji ispraćaj doći će i njegovi suborci, među kojima i general Ante Gotovina. Naš reporter razgovarao je u listopadu 2024. na jugu Francuske s Rosom, prvim generalom Zbora Hrvatske vojske te svojedobnim zapovjednikom HVO-a o brojnim detaljima iz prošlosti: od bijega na Zapad, preko Legije stranaca, do nepoznatih epizoda iz Domovinskog rata. (S. Puđa, Večernji list)
- Detalji
O pitanju priznanja Palestine, koje bučno najavljuju neke lijeve stranke na početku jesenskoga zasjedanja Hrvatskoga sabora, vrlo oštroj retorici predsjednika države, razlozima izraelsko-arapskoga sukoba na Bliskom istoku, zatim forsiranju podjela u hrvatskom društvu, o ljevici koja je zaoštrila ideološku retoriku nakon Thompsonova zagrebačkoga koncerta, razgovarali smo s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu Tomislavom Sokolom. (M. Curać)
- Detalji
O tome što može umjetna inteligencija, drukčije rečeno računalo, kad je riječ o prijevodu, odnosno pri stvaranju znanstvenoga nazivlja, koja su ograničenja u tom poslu, o ponovnom oživljavanju Strune, te s tim u svezi o važnosti izgradnje hrvatske stručne terminologije, što potiče i Zakon o hrvatskom jeziku, razgovarali smo s predstojnikom Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu prof. dr. sc. Markom Tadićem. (M. Curać)
- Detalji
„U kalkulacijama o 'Oluji', vrhovnoga zapovjednika Franju Tuđmana previše se zaobilazi, a plan je izrađen na njegov zahtjev i u operaciju se krenulo na temelju njegove odluke“, kaže dr. sc. Marijan. (M. Curać)
- Detalji
Razgovarali smo s dr. sc. Mitjom Ferencom, redovitim profesorom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Od 2004. godine bio je predsjednik, a od 2006. do 2008. potpredsjednik Saveza povijesnih društava Slovenije. Od 2009. do 2011. bio je predstojnik Odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. (E. Kraljević)
- Detalji
Razgovarali smo s dr. sc. Mitjom Ferencom, redovitim profesorom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Od 2004. godine bio je predsjednik, a od 2006. do 2008. potpredsjednik Saveza povijesnih društava Slovenije. Od 2009. do 2011. bio je predstojnik Odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. (E. Kraljević)
- Detalji
Jedan od govornika na konferenciji »Oslobođenje ili porobljavanje?«, koju su uz 80. obljetnicu završetka Drugoga svjetskoga rata početkom srpnja u Zagrebu organizirali Centar za obnovu kulture i organizacija »New Direction«, bio je i slovenski povjesničar prof. dr. Mitja Ferenc.(M. Erceg, GK)
- Detalji
Ni jedno hrvatsko mjerodavno ministarstvo nije reagiralo na uvrštavanje dijela starije hrvatske književnosti, zapravo čitave povijesti dubrovačke književnosti, u ediciju Deset vekova srpske književnosti. Kao što je poznato to se dogodilo objavom 16. kola spomenute edicije. To je povod razgovoru s predsjednikom Vijeća za hrvatski jezik, savjetodavnoga tijela hrvatske Vlade, prof. dr. sc. Markom Tadićem. (M. Curać)
- Detalji
Razgovarali smo s Josipom Jovićem, novinarom i publicistom, o rezultatima nedavno održanih lokalnih izbora, stanju na hrvatskoj političkoj sceni, ulozi predsjednika Republike te dubinskim uzrocima sve izraženijeg nepovjerenja građana u političke procese. (D. Dijanović)
- Detalji
Dr. sc. Davor Marijan, znanstveni savjetnik na Hrvatskom institutu za povijest jedan je od najproduktivnijih hrvatskih povjesničara. Njegova najnovija knjiga „Hrvatska u Jugoslaviji 1980-ih. Lažna svijest i svjesna laž“ zaokupila je pozornost posjetitelja na predstavljanju na Festivalu knjige Matice hrvatske 6. lipnja i smatra se jednim od glavnih događaja toga festivala. (M. Curać)
Potkategorije
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 25. listopada 1478. umrla bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić
- 25. listopada 1883. rođen Nikola Bubalo
- 25. listopada 1991. – ratna zbivanja
- 25. listopada 2010. umrla Vesna Parun
- 26. listopada 1854. rođen Ksaver Šandor Gjalski
- 26. listopada 1914. poginuo Fran Galović
- 26. listopada 1921. umro Ivan Milčetić
- 26. listopada 1992. – ratna zbivanja
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

