Ako Lav nije prije saznao za bl. Stepinca, onda mu ga je prikazao krašićki župnik, koji je Stepinca donio na rukama, to jest prilično velik kip zagrebačkoga nadbiskupa i potom kardinala, pa blaženika, čovjeka koji izaziva zgražanje možemovskih uličara u Zagrebu, te o njemu misle kao i o Filipu Lukasu, koji je predsjednikom Matice postao 1928. u godini kada je u Beogradu ubijen, to jest smrtno ranjen Stjepan Radić. (H.…

U hrvatskoj historiografiji i filologiji malo je istraživača koji su svojim otkrićima izazvali toliko pozornosti i preispitivanja ustaljenih spoznaja kao dominikanac i povjesničar dr. sc. Stjepan Krasić. U svojim knjigama „Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću“te „Počelo je u Rimu“, kao i u nizu javnih nastupa, dr. Krasić iznio je niz teza koje – bez pretjerivanja – mijenjaju dotadašnje shvaćanje povijesti…

Istra je postala oaza jugoslavenstva, poželjna destinacija za sve koji nisu nikada željeli državu Hrvatsku, koji još uvijek plaču za Jugoslavijom, financijski osnaženi novcima iz proračuna RH. Omražen im je hrvatski identitet, ali ne i hrvatski novac! (L. Benčik, hrvatskepravice)

Nikodim Milaš, uza svu svoju navodnu učenost i formalnu svetost u SPC-u (inherentno političko-osvajačkoj instituciji) u hrvatskoj povijesnoj svijesti ostat će upamćen kao velikosrpski ideolog, lažov i krivotvoritelj, čije se laži danas pokušavaju pretvoriti u kult. (D. Dijanović, HT)

Ovaj tren naša popularno zvana Džamija obavijena je od glave do pete crvenim omotom i slovom Aaaaa… Pa dobro, veli Slavica, još bi to i podnesli, ne moraš buljiti oči baš tam, ali ono kaj se čuje svako podne, onaj zvuk, to je prešlo svaku mjeru. (N. Nekić)

Navedenim preimenovanjima jugoslavenski se projekt pere od svog zločinačkog nasljeđa, a represivni kriteriji po kojem je ta država provodila svoje zločine, iznova prikazuju kao politika koja je bila "na pravoj strani povijesti." (E. Kraljević)

U razgovoru koji slijedi, Posarić iskreno govori o izazovima i radostima treće životne dobi, o gubitku i vjeri, o važnosti obitelji i zajedništva – te o onome što, kako kaže, ni u mirovini ne smije nestati: volji za životom i stvaranjem. (D. Dijanović)

Jadni moj Zagreb, corona, pa potres, pa koalicija Nemremoesdepe. Jadni moji Zagrepčani, politički nepismeni. A onda se hvataju za glavu. I to dvaput. Jer dvaput je dvaput. (H. Hitrec)

Znači li prijedlog mirovnog rješenja istinski i dugoročni mir i izgradnju novoga geopolitičkog poretka na Bliskom istoku? Ili je riječ o još jednome taktičkom primirju uza zamrzavanje sukoba (tzv. hudejbijskome miru) i premještanju bojišnice na nova područja? Bojim se da je druga opcija realnija i da je Europa logična sljedeća bojišnica. (V. Starešina, Lider)